cultural diversity header

Kako nas kulturni stereotipi čine siromašnijima?

Pri upoznavanju osobe druge kulture i nacionalnosti ono što prvo vidimo je kulturna percepcija, a tek onda sama osoba što može znatno utjecati i ugroziti jednakost i pravičnost kao i raznolikost talenata u korporaciji.

Različitost – Umijeće neovisnog razmišljanja zajedno.
Malcom Forbes

Koliko vam se često dogodi da imate određeno mišljenje o osobama druge nacionalnosti bez da ste ih uopće upoznali? Znate one izreke o marljivim Japancima, inovativnim Amerikancima ili ekspresivnim Talijanima. Stereotipi prožimaju većinu segmenata društvenog života, a čini se kako su procesom globalizacije u kojem smo više no ikad povezani s ostatkom svijeta, znatno izraženi.

Kulturna percepcija prije same osobe

Budite iskreni – jeste li se (ili bolje koliko često) našli u situacijama gdje upoznate novu osobu i u prvim trenutcima razgovora smjer razmišljanja i dojam koji vam se stvara je predodređen nečim što se već načuli. U ovakvim trenutcima, pri susretu s osobom primjerice iz Velike Britanije ili Italije prvo što vidimo je kulturna percepcija i tek onda osoba. Iako je ovo normalan i neizbježan ljudski proces, može izazvati probleme u svim segmentima života pa tako i poslu s obzirom na to da vrlo lako može doći do ugrožavanja jednakosti i pravičnosti s obzirom na kulturološke razlike.

Danas smo svjesni da su sva ta razmišljanja temeljena na stereotipima i ako ista postoje unutar jedne male države poput Hrvatske u kojoj imamo „lijene Dalmatince i pripite Zagorce“ nije iznenađujuće da se stvaraju generalizacije vezane uz puno veća geografska i raznolikija kulturološka obilježja. Na kraju krajeva, svatko od nas pripada nekog zajednici koja ima svoja obilježja, no ono što je zanimljivo pa čak možda i zastrašujuće je koliko ta generalna razmišljanja o pripadnicima određene nacionalnosti ili kulture, utječu na naša individualna razmišljanja, dojmove pa čak i aktivnosti, bez vlastitog iskustva na temelju kojeg možemo oformiti relevantan stav.

Najbolji gosti su Nijemci i Skandinavci, Talijani su najglasniji, a Britanci i Francuzi oholi…

Kao turističku zemlju, čak i u dobra pandemije, Hrvatsku na godišnjoj razini posjećuju milijuni turista uglavnom iz Njemačke, Austrije, Skandinavije, Češke, i Slovenije ali nerijetko i iz Velike Britanije, Francuske, Mađarske, Australije, Amerike, itd. Već dugi niz godina pred početak i za vrijeme ljetne sezone u medijima se može pronaći barem nekoliko članaka u kojima se „opisuju“ najčešći turisti koji posjećuju Lijepu Našu s naslovima poput „Kako razaznati turiste na plažama?“ ili „Česi i Mađare skromni, Rusi široke ruke, a Japance ne razumijemo.

Prije nekoliko godina šaljivi status na Facebook-u jedne lokalne makarske književnice o navikama i osobinama turista koji ljeti posjećuju Hrvatsku postao je čak internacionalno popularan na internetu dobivši svoj prijevod na nekoliko jezika te je izazvao mnogo smijeha i posprdnih komentara. Neki od opisa bili su:

Talijani:Kad odu, taj apartman više ne moreš nikome iznajmit jer ga triba piturat, deratizirat, a najbolje-spalit! Fale ti cijevi od vode, fali ti pepeljara…fali ti i živaca da o Talijanima uopće pišeš.

Poljaci: Porazbijaju ti pola inventara, optuže te da in prpaš po stvarima jer ne mogu nać svoj otvarač za konzerve. Zaštopaju perilicu za suđe jer teču skupa sa manistron gurnu unutra. Kad odu, malo razmišljaš o Hitleru.

 Englezi: … Moraš in sve naplatit unaprid jer loču, padnu s balkona istu večer i naredne dane provedu u bolnici.

Nijemci: … . Prema njima se ophodiš ka i oni prema tebi, službeno, ko da si doša u općinu sređivat papire. Gledate se malo ladno, malo s nerazumijevanjen, ti strepiš jel ti išta fali, a njima smeta i da ih pitaš kako su….

kulturni stereotipi o turistima u HrvatskojPhoto: Screenshot

I dok se većinom možemo nasmijati na neka stereotipna razmišljanja i izjave kojih ni Hrvati nisu pošteđeni, granice se ponekad gube do te mjere da primjerice neki hrvatski ugostitelji odbijaju pružiti uslugu građanima određene nacionalnosti. Takve odluke su nerijetko donesene na temelju prethodno loših vlastitih, ali nekad i tuđih iskustava kad se ljudi vode onom „Glup uči iz svojih pogrešaka, pametan iz tuđih“. Ugostiteljstvo je svakako zahtjevan posao i u ovom slučaju možda specifičan primjer i svojevrsna siva zona u kojoj iznajmljivači kao privatne osobe imaju pravo raspolagati sa svojom imovinom na koji način i s kim žele. Neki bi se složili s ovim, neki ne, no neupitno je da kulturni stereotipi nisu vidljivi samo u turizmu i ugostiteljstvu nego nam se možda čini da su tamo najprimjetniji.

Kulturni stereotipi utječu na zadovoljstvo zaposlenih

Kao što smo već spomenuli, pri upoznavanju osobe druge kulture i nacionalnosti ono što prvo vidimo je kulturna percepcija, a tek onda osoba sama što može znatno utjecati na raznolikosti i inkluzivnost talenata u poslovnom svijetu.

Stereotipi ograničavaju i menadžment u pronalasku i zadržavanju najbolje radne snage i korištenja različitih vještina raznolikih talenata. Ograničenje također dovodi do nejednakosti u mogućnostima napredovanja te su  time zadovoljstvo i motivacija zaposlenih ugroženi.

Kao i u ostalim segmentima poput rodnih, spolnih ili generacijskih, ugrožavajući transparentnu komunikaciju, jednakost i pravičnost, kulturni stereotipi vode nezadovoljstvu, padu produktivnosti i morala zaposlenih te grupacijama zaposlenih i podjelama na „mi i oni“. Sve ovo u konačnici doprinosi korporativnom neuspjehu.

nezadovoljni zaposlenici problem su neuspješnih kompanija

Photo: Pexels

Raznolikost utječe na korporativni uspjeh

McKinseyeva istraživanja pokazuju da su kompanije koje imaju raznoliku radnu snagu uspješnije, produktivnija i pametnija iz vrlo jednostavnog razloga – rad s različitim ljudima predstavljala izazov za mozak, potiče nas na razmišljanje, prilagođavanje novim uvjetima i pronalazak boljih rješenja. Raznolikosti i uključivost pridonose produktivnosti te povećanoj motivaciji i zadovoljstvu zaposlenih što također utječe na uspjeh poslovanja.

Deloittevi rezultati pokazuju kako je timska suradnja raznolikih timova 1,4 puta bolja, a angažiranost zaposlenih čak dvaput veća. Raznolikost zaposlenih pridonosi poslovanju većom kreativnošću i inovativnošću zaposlenih, učinkovitijem rješavanju problema i donošenju odluka te povećavanju tolerancije i fleksibilnosti.

timski rad na inkluzivnom i raznolikom radnom mjestu
Photo: Pexels

Vremena se mijenjaju i s vremenom zaposleni postaju oni koji usmjeravaju procese zapošljavanja birajući posao na temelju drugih vrijednosti osim iznosa plaća i dana godišnjeg odmora kao što je to bilo ne tako davno. Dobri uvjeti rada, vrijednosti tvrtke i društvena odgovornost danas su ključni čimbenici koje vaši potencijalni talenti razmatraju, a jedna od najvažnijih stvari je odnos poslodavca prema zaposlenima. Tu nastupaju pojmovi poput raznolikosti, uključenosti i jednakosti koji bi trebali biti na vrhu liste današnjih leadera. Svačije talente treba vidjeti i cijeniti, a to je moguće samo u inkluzivnim i raznolikim okruženjima.

Različitost i jednakost postaju nužnost, a ne privilegija

Koliko kulturni stereotipi postaju važni i koliko je kulturna raznolikost bitna prepoznala je i glavna skupština UNESCO-a koja je 2001. godine današnji dan, 21. svibnja proglasila Svjetskim Danom kulturne raznolikosti za dijalog i razvoj. Cilj obilježavanja današnjeg dana je pozivanje na promicanje i poštivanje kulturne raznolikosti te stvaranja uvjeta za javni diskurs i prihvaćanje različitih kultura i civilizacija u uvjetima globalizacije s ciljem stvaranjem društva kulturne raznolikosti, jednakosti i pravičnosti.

Europska komisija je pak, cijeli ovogodišnji mjesec svibanj proglasila kao EU Diversity Month s ciljem podizanja svijesti o važnosti različitosti i pravičnosti na radnom mjestu i u cjelokupnom društvu u Europskoj uniji. Helena Dalli, EU povjerenica za ravnopravnost poručila je: „Zauzmimo hrabriji stav za različitost i poduzmimo nešto oko toga. Pokažimo svoju predanost jednakosti i ovog svibnja zajedno obilježimo Europski mjesec raznolikosti. Raznolikim radnim mjestima stvorit ćemo pravedniju i ravnopravniju Europu za sve.“

Helena Dalli on EU diversity month
Photo: Screenshot

Uz MAMFORCE metodu pomažemo kompanijama da postaju inkluzivnije i raznolikije radno mjesto te vodimo prema rješenjima koja omogućuju poticajno i prosperitetno okruženje u kojem svi mogu napredovati i iskoristiti svoj puni potencijal, uz poštovanje i sinergiju međusobnih različitosti. Obilježite s nama Europski mjesec raznolikosti i prijavite se za svoj MAMFORCE audit ovdje.

 

Lucia Ursić

Izvori: Večernji.hr
SmallBusiness.com