Indeks rodne ravnopravnosti složena je mjera osmišljena za procjenu složenog koncepta rodne ravnopravnosti. Ispituje se šest glavnih kategorija – rad, novac, znanje, vrijeme, moć i zdravlje. Imajući to na umu, analiza konvergencije pokazuje da su se razlike u rodnoj ravnopravnosti smanjile unutar EU-a u posljednjem desetljeću.
Iako možda rezultat od 71 od 100 izgleda zadovoljavajuće, EU mora prijeći dug put do postizanja ravnopravnosti spolova u kojoj mogu sudjelovati žene svih rasa, vjera, seksualne orijentacije i druge marginalizirane skupine.
Ove godine Hrvatska je osvojila 59,7 bodova od 100 mogućih, što je 11,3 boda ispod ocjene EU-a i 1 bod manje nego prošle godine. Hrvatska je u odnosu na prošlogodišnje izdanje izgubila četiri mjesta, pa je zauzela 24. mjesto u EU. No, u domeni zdravstva Hrvatska ima najvišu razinu rodne ravnopravnosti u EU s 88,6 bodova!
Ključno je napomenuti da je smanjenje od 1 boda (od 2021.) uglavnom potaknuto gubitkom od −5,3 boda u jednoj važnoj domeni – moć . U Indeksu ravnopravnosti spolova moć mjeri rodnu ravnopravnost na pozicijama odlučivanja u 3 sfere. Politička, ekonomska i društvena sfera.
Zato je važno spomenuti da je u Hrvatskoj sve manja uključenost žena u donošenju ekonomskih odluka. Ova poddomena odlučivanja mjeri se udjelom muškaraca i žena u upravnim odborima najvećih tvrtki koje su registrirane u zemlji.
Ti rezultati potvrđuju potrebu za još jednom od Direktiva. Poznata kao Women on Boards, Direktiva o poboljšanju rodne ravnoteže među direktorima uvrštenih trgovačkih društava i o povezanim mjerama. Do lipnja 2026. države čalanice EU osiguravaju da uvrštena trgovačka društva podliježu sljedećim ciljevima poput onog da pripadnici nedovoljno zastupljenog spola:
a) zauzimaju najmanje 40% položaja neizvršnih direktora
b) zauzimaju najmanje 33% svih direktorskih pozicija
S druge strane, dvije skandinavske zemlje, Švedska i Danska , imale su najviše ocjene. Rezultat pokazuje da su one nekoliko koraka bliže punoj ravnopravnosti spolova od nekih drugih država članica EU-a. S rezultatima od 82 (SE) i 78,8 (DK) još jednom pokazuju da sveobuhvatne i održive politike, usmjerene na promicanje rodne ravnopravnosti, daju izvrsne rezultate.
No, kada se radi o analizi podataka i donošenju zaključaka, uvijek je važno uzeti u obzir cjelokupnu sliku. Iznimno važan dio, koji pomaže jačanju ravnopravnost spolova, je jednakost plaća.
Nažalost, zemlje kao što su Švedska i Danska, bez obzira na to što su predvodnice rodne ravnopravnosti, ne mogu se pohvaliti kada su u pitanju jednakost plaća ili equal pay. Prosječna razlika u plaćama između spolova u EU iznosi 13% i stoga je Švedska još uvijek ispod prosjeka s rezultatom od 11,2%. Isto kao Hrvatska . No, s druge strane, Danska ima rezultat od 13,9 posto. Navedeni rezultati potvrđuju potrebu za politikama i mjerama poput onih koje Direktiva o transparentnosti plaća donosi.
Jeste li znali da su države članice EU-a dužne Direktivu prenijeti u nacionalno zakonodavstvo do lipnja 2026.? S obzirom na opseg promjena, s pripremama je nužno započeti što prije.
