wellbeing1
05. pro. 2020.

Wellbeing kroz pet područja života

Radna mjesta se nameću kao središta brige o zdravlju zaposlenih pa tako i zajednice. COVID-19 je skrenuo pažnju na važnost wellbeinga za opće zdravlje i dobrobit ljudi, a time i uspješnost poslovanja. Zaronili smo dublje u to sve važnije područje rada svakog odgovornog poslodavca

Pandemija u kojoj smo se našli preko noći je skrenula pažnju na teme koje do sada nisu nalazile svoj put do donositelja odluka u organizacijama. Rad uz poštovanje epidemioloških mjera nosi sa sobom rizike za zdravlje zaposlenih te generira dodatni stres oko organizacije posla. Već i sami dolazak do posla uključuje značajnu količinu stresa, boravak u zajedničkim prostorima nalaže nošenje maski, bojimo se blizine i socijalnog kontakta koji su u normalnim uvjetima garancija dobrog mentalnog zdravlja. To novo normalno je skrenulo pažnju na motor svake organizacije – ljude, i njihovo zdravlje, ne samo fizičko nego i psihičko, odnosno ukupni wellbeing.

Većina poslodavaca je uronila u veliko i značajno područje wellbeing-a, dobrobiti zaposlenih i pokušava na razne načine podržati svoje zaposlene kako bi se poslovni procesi nastavili nesmetanim tijekom. Dio organizacija je razvio i svoje wellbeing programe jer su prepoznali da je radno mjesto izuzetno važno za promociju zdravih način života. Takvi, obično veći poslodavci su svjesni da time utječu na poboljšanje produktivnost, na angažiranost i prisutnost. Vidjet ćemo kasnije i dodatne razloge zašto bi poslodavcima wellbeing zaposlenih trebao biti visoko na listi neopipljivih prioriteta.

No što je zapravo wellbeing i zašto je on toliko važan? Kako bismo odgovorili na to pitanje i pružili podršku poslodavcima, zaposlenima i široj zajednici pokrećemo seriju o wellbeingu u raznim oblicima – člancima, video formatima, konferencijama, intervjuima. Uvodno ćemo dati kratki pregled onoga što wellbeing uključuje iz različitih perspektiva.

Moj interes za to značajno područje datira još u studentske dane kada smo na ljetnim školama psihologije istraživali kvalitetu života prognanika koje su rezultirale i publikacijama koje mi do današnjih dana puno znače. Kasnije me život odnio prema drugim interesima pa me opet oko 2010. vratio kvaliteti života kroz tada vrlo aktualno istraživanje Gallup-a koje je rezultiralo i knjigom koja kategorizira wellbeing kroz pet glavnih područja – karijera, odnosi, financije, zajednica i tjelesno zdravlje. Interesantno je da je 66 % ljudi zadovoljno s barem jednim od ovih područja, ali samo 7 % je izuzetno sretno u svih pet.

Karijera, odnosno posao je vrlo važan dio života samim time što na njega odlazi značajan dio aktivnog vremena u danu, više nego na vrijeme s obitelji. Stoga je za osjećaj sreće i zadovoljstva izuzetno važno raditi ono što volimo i veseliti se odlasku na posao. Razlog je to više za kreiranje radnog okruženja koje omogućuje iskorištavanje potencijala zaposlenih na obostranu korist. Uz posao su vezani i odnosi koji pozitivno doprinose poslovanju ukoliko imamo prijatelje na poslu, a prema Gallupu 30 % ljudi ima najboljeg prijatelja na poslu, što vodi do 50 % veće povezanosti s kompanijom. Vodeći se osobnim iskustvom, mogu to i potvrditi jer mi je upravo moja socijalna mreža unutar korporacije bila važna karika posvećenosti poslu i ostanka i u vremenima kad bih najradije otišla.

Dobri odnosi znače da imamo dobre prijatelje s kojima provodimo vrijeme na obostrano ispunjavajući način, međusobno se poštujemo i uvažavamo različitosti. Slično vrijedi i za članove obitelji, susjede te sve one koji čine našu zajednicu u određenoj životnoj fazi. Na poslu su nam također važni odnosi s kolegama, šefovima, kupcima, dobavljačima, svim ljudima koje srećemo kroz dnevnu interakciju bila ona uživo ili online. Možda zvuči pomalo utopijski, ali sva istraživanja pokazuju da su upravo odnosi važna okosnica sreće i zdrave dugovječnosti.

Financije su značajan dio života svakog pojedinca jer u okvirima kulture u kojoj živimo često znače biti ili ne biti. Gotovo svakodnevnim radom zarađujemo plaću koja omogućuje egzistenciju, a odgovorniji štede i investiraju. Posao najvećem broju ljudi daje osnovnu financijsku sigurnost kroz plaću za rad, ali taj odnos odgovornosti koji doprinosi zdravlju zaposlenih može ići i značajno dalje kroz edukacije i usmjeravanje prema odgovornom odnosu prema novcu, bilo kroz štednju za rješavanje stambenog pitanja, školovanje djece, pripremu za mirovinu ili upravljanjem novcem kako bi se izbjegla nepotrebna dugovanja. Mnogi poslodavci su prigrlili postojeće programe na tržištu kojima daju podršku zaposlenim u tom važnom području.
Zajednica je mjesto gdje živimo, provodimo vrijeme, susrećemo ljude, okruženje u kojem se osjećamo sigurno, „kao da smo doma“. To je ono mjesto gdje su naši ljudi koji nas prepoznaju i koji nas cijene zbog naših postignuća, a ujedno prihvaćaju i naše promašaje. Kad razmišljam o značaju zajednice najčešće se sjetim Rhett Butlera iz Prohujalo s Vihorom koji je novcem, ali i ponašanjem „kupovao“ naklonost zajednice za popravak i održavanje svoje narušene reputacije. I radno mjesto je također zajednica i stoga izuzetno važno za ukupni dobar osjećaj.

Tjelesno dobar osjećaj je prema Gallupu dobro zdravlje i dovoljno energije za napraviti sve što želimo. Taj osjećaj se mijenja s godinama jer se i opseg onoga što možemo napraviti u određenoj jedinici vremena mijenja sukladno kronološkom satu. I u tom području je odgovornost poslodavaca na određivanju normativa složenosti radnih mjesta kako bi zaposleni sukladno svojim sposobnostima i tjelesnim mogućnostima mogli prikladno doprinijeti. U radnoj praksi to znači da će se posao organizirati tako da zaposleni i nakon radnog vremena imaju dovoljno energije za druge dijelove života. Upravo to je vrlo često pitanje tijekom istraživanja zadovoljstva zaposlenih kojim se istražuje kakav je njihov wellbeing. Podaci takvih istraživanja su vrlo značajan pokazatelj (ne)prikladnosti organizacije posla koja je među najznačajnijim uzrocima simptoma mentalnih bolesti. Prema istraživanju provedenom u Velikoj Britaniji – ističu se pritisak zbog previše prioriteta i ciljeva koje treba ispuniti, prekovremeni rad zbog previše posla, nedovoljna podrška nadređenoga, loši odnosi na poslu, loše upravljanje organizacijskom promjenom.
Sve to vodi većim zdravstvenim problemima kao što su visoki krvni tlak, povišeni kolesterol, depresija, bolesti srca, poremećaj spavanja, anksioznost čija pojavnost se povećava za 64 % uz lošiji wellbeing.

Sva područja su kao što smo mogli vidjeti međusobno prepletena i nemoguće je odvojiti posao od odnosa i našeg položaja u zajednici. Isto vrijedi i za financije koje nam daju sigurnost i osiguravaju položaj u zajednici, što god mi mislili o tome ili se opirali postojećem društvenom poretku. Što se zdravlja tiče, najveći dio bolesti nastaje zbog osjećaja nezadovoljstva koje se generira odnosima, možda čak i više poslovnim nego privatnim. Radno okruženje se stoga nameće kao vrlo važan centar za brigu o dobrobiti zaposlenih.

Više o načinima kako stvoriti pozitivno i poticajno radno okruženje u nastavku ove serije.

Diana K. Deskovic

    ?>