Zaposleni roditelji su skupina zaposlenih koja se susreće s najvećim izazovima usklađenja privatnog i poslovnog života jer se roditeljstvo preklapa s profesionalnim razvojem. Izazovi su veći za zaposlene majke koje nailaze na brojne vidljive i nevidljive prepreke zbog majčinstva koje se „penalizira“ smanjenim mogućnostima napretka, manjom plaćom, zatvaranjem vrata za sudjelovanje u većim i izazovnijim projektima. Očinstvo se s druge strane „nagrađuje“ dodatnim radom na novim, često vremenski zahtjevnim projektima, većim plaćama i napredovanjem. Žene još uvijek snose veći dio odgovornosti za obiteljske obaveze što se ogleda u težem usklađenju privatnog i poslovnog. Izazovi su to s kojima se nose i organizacije jer nedostatno usklađenje privatnog i poslovnog i prekovremeni radi vode do oboljevanja pa time i smanjene produktivnosti te se gube talenti.
Sukladno brojnim dosadašnjim istraživanjima i iskustvenoj povratnoj informaciji uklađenje privatnog i poslovnog života je pitanje koje se još uvijek više odnosi na žene nego na muškarce. Osim žena kao jedinstvene skupine koja se susreće s više izazova usklađenja različitih životnih uloga, skupina zaposlenih koja se ističe po tom pitanju su zaposleni koji rade na poslovima srednjeg menadžmenta neovisno o spolu. Očekivanja od njihove uloge su visoka. S jedne strane njihovi nadređeni očekuju ispunjenje rezultata, a s druge strane zaposleni s kojima surađuju očekuju dobro upravljanje, fer odnos i odgovaranje na njihove privatne zahtjeve što uvelike utječe na iskustvo rada zaposlenih. Ujedno, upravo se preko načina rada i upravljanja srednjeg menadžmenta ogleda stvarna korporativna kultura pa tako i prihvaćanje različitosti. Često se srednji menadžment nalazi između čekića i nakovnja i potrebna im je dodatna organizacijska podrška kako bi mogli odgovoriti na zahtjeve svog radnog mjesta i sve zahtjevnijeg okruženja.
Zaposleni roditelji žele veću fleksibilnost u organizaciji posla
Osjećaju neravnoteže privatnog i poslovnog života žena doprinosi i količina vremena koju provode s djecom koje je dugotrajnije i obuhvaća aktivnosti koje su u kategoriji rutinskih obaveza (oblačenje, hranjenje), dok muškarci vrijeme provode dominantno u aktivnostima zabavnog i sportskog tipa. Svaka treća majka smatra da provodi više vremena s djecom od svog partnera s čime se 82% muškaraca slaže.
Roditeljstvo je životna faza koja se poklapa sa zaposlenjem i profesionalnim razvojem koji je često najvažniji upravo tijekom prvih nekoliko godina rada. Mladi ljudi pri zaposlenju imaju izjednačene uvjete neovisno o spolu, međutim iskustva pokazuju da roditeljstvo nosi sa sobom i razlike u daljnjim mogućnostima. Rezultati našeg ovogodišnjeg istraživanja pokazuju da je svakom trećem zaposlenom roditeljstvo bila prepreka za dobivanje povišice, napredovanje ili prilika za napredak, što je istaknutije među roditeljima s više djece. Takvo iskustvo je imala i svaka druga majka.
Roditeljstvo kao otežavajuću okolnost kod napredovanja više osjećaju žene te u značajnoj mjeri mlađe generacije – milenijalci i generacija Z (33-35%).
Među preprekama koje majke navode su nemogućnosti sudjelovanja u poslovnim događanjima i aktivnostima izvan radnog vremena koje su važne za razvoj karijere, nemogućnosti posvećenja karijeri zbog obiteljskih obaveza te isključenje iz značajnijih projekata kojima se razvijaju kompetencije i postiže veća vidljivost unutar timova i organizacije. Među razlozima takvih prepreka je i percepcija negativnog prelijevanja obiteljske na poslovnu ulogu koja je najizraženija među pripadnicima visokog menadžmenta. U podlozi takve percepcije su obično nesvjesne pristranosti.
U organizacijama se obično smatra da svi imaju izjednačene mogućnosti razvoja i napredovanja dok je stvarna slika donekle drugačija. Zanimalo nas je kakve su mogućnosti napredovanja iz perspektive muškaraca i žena. Rezultati dokazuju iskrivljenost percepcije po spolu. Žene vide manje prilika za napredovanje i smatraju da im se općenito pruža manje prilika, dok dio muškaraca smatra da žene imaju više prilika za napredovanje.
Mlada generacija koja je u dolasku smatra da mladi muškarci koji su roditelji imaju jednake mogućnosti napredovanja kao i ostali zaposleni, dok čak 50 posto žena procjenjuju da su takve mogućnosti za mlade majke smanjene.
Žene i muškarci nejednako doživljavaju mogućnosti napretka. Dok se žene i muškarci slažu da su za napredak važni angažiranost, posvećenost poslu i rezultati rada, određene razlike po spolu postoje u percepciji važnosti podrške nadređenih, mentorstva, spola te donekle bračnog statusa. Najveća je razlika u percepciji važnosti spola. Svaka treća žena smatra da je spol važan čimbenik za promociju, dok isto misli svaki peti muškarac. Ženama je važnija i podrška nadređenih te mentorstvo.
Iako žene doživljavaju spol kao važan faktor mogućnosti napredovanja, značajan je broj onih koje bi željele dalje razvijati svoju karijeru te pokazuju interes za više pozicije. Takvih je 41 % u odnosu na 51 % muškaraca s interesantnim generacijskim razlikama. Mlađe generacije žele više pozicije i to u GEN Z svi, dok među milenijalcima njih 72 %. Kod žena mlađih generacija postoji izražena želja za višim pozicijama, njih 53 % u dobnim skupinama do 40 godina, što se smanjuje s godinama.
Dok žene kao primarne razloge manjeg interesa za takve pozicije ističu stres, pritisak posla i doživljaj lošije ravnoteže privatnog i poslovnog života, muškarci kažu da nisu zainteresirani za takvu vrstu posla. Rezultati potvrđuju dosadašnja istraživanja koja upućuju na nedostatak uzora za žene na višim pozicijama, nedostatak mentorstva koje bi ih pripremilo i potaknulo na preuzimanje poslova više odgovornosti kao i na odbacivanje ideje većeg radnog angažmana zbog obiteljskih razloga jer preuzimaju na sebe više odgovornosti za djecu i kućanstvo. Poslodavci imaju priliku iskoristiti potencijal mladih žena koje žele razvijati svoju karijeru. Kako bi u tome uspjele potrebno im je osigurati uvjete, dati podršku i potaknuti ih na preuzimanje poslova većeg stupnja odgovornosti jer su same zbog niza kulturalno uvjetovanih razloga sklone odustati.
I ženama i muškarcima su u razvoju karijere dominantno pomogle dvije do tri osobe, što je dovoljno do razine voditelja i rukovoditelja. Zaposlenima koji su trenutno na razini srednjeg i višeg menadžmenta, podršku je pružilo i više od četiri osobe što ukazuje na važnost dobre povezanosti i pripadnosti poslovnim mrežama iz kojih su žene obično isključene zbog niza razloga među kojima se ističu dodatne privatne obaveze, ali i osobno manja sklonost povezivanju kroz interesna udruženja koja se prepoznaju važnim čimbenicima podrške u razvoju karijere.
Tijekom napredovanja u karijeri muškarci su skloniji pomagati drugim muškarcima, dok žene češće pomažu drugim ženama. Na svim razinama je jasno vidljiva veća pomoć muškaraca koja se može objasniti općenito većim brojem muškaraca u rukovodstvu. Najočitija razlika po spolu se vidi kod visokog menadžmenta gdje je nedostatan broj žena pa i podrška ženama izostaje.
Roditeljstvo ima veći negativan utjecaj na profesionalni razvoj mladih žena i mlađih generacija što ukazuje na potrebu prilagodbe organizacijske kulture zbog zadržavanja i razvoja talenata.
Rezultati provedenog istraživanja potvrđuju ranije spoznaje da žene snose veći dio obiteljskih obaveza te da unaprijed odustaju od većih ambicija zbog osjećaja nemogućnosti usklađenja privatnog i poslovnog života. Ujedno su i vrlo samokritične te nedovoljno poštuju vlastite vještine i sposobnosti, a nedostaje im i poslovne povezanosti kroz strukovna i gospodarska udruženja. Kao ključna podrška zaposlenima se često ističu neposredni rukovoditelji koji su najčešće na razini srednjeg menadžmenta koji je u kategoriji onih koji i sami imaju najviše izazova s usklađenjem svih životnih uloga te je i njima potrebna podrška.
Donosimo glavne smjernice za organizacije.
Naše istraživanje pokazuje da mlade žene i roditelji trebaju više podrške kako bi uskladili privatni i poslovni život te kako bi ostvarili svoj puni profesionalni potencijal. Za što im je potrebna podržavajuća i inkluzivna kultura.
Naši edukacijski programi mogu pomoći!
Izaberite između ženskog lidershipa, mentorstva, nesvjesnih pristranosti i inkluzivnog lidershipa.
