Nefinancijski rezultati poslovanja sve važniji investitorima za procjenu vrijednosti kompanije

Orijentacija i mjerenje uspješnost u postizanju ciljeva za okoliš, društveni učinak i dobro upravljanje (ESG) dolazi sve više na listu prioriteta odgovornog poslovanja pa tako i investitora.

Prema nekim izvorima u svijetu danas postoji gotovo 3.000 investicijskih fondova koji se pri donošenju odluka o ulaganju vode kriterijima vezanima za okoliš, za pozitivni učinak na društvo, te za primjenu načela i praksi dobrog upravljanja. Oni upravljaju imovinom vrijednom 2,7 trilijuna dolara. Ulaganje i poslovanje usklađeno s tzv. ESG kriterijima (environmental, social, governance) je vrlo prošireno, a poštivanje tih kriterija sve više izravno povezano s poslovnim ishodima.

Svjedočimo širenju broja kompanija koje se priklanjaju ovim načelima, ali i sve većem broju javnih politika koje izravno potiču s njima usklađeno poslovanje. Istovremeno, od deklarativne podrške načelima krećemo se sve više prema njihovoj stvarnoj integraciji u upravljačku praksu u poduzećima. U ovom kontekstu, sve se jače osjeća nedostatak jednoznačnog sustava korporativnog izvještavanja, praćenja i mjerenja ciljeva i učinaka povezanih s ESG-om.

Postoji niz globalno usvojenih sustava izvještavanja i ocjenjivanja u ovom području [1]. Međutim, osim što imaju metodoloških nedostataka, osobito u odnosu na pouzdanost, oni nisu ni međusobno usporedivi, pa nije moguće ustvrditi jesu li i koliko su rezultati jedne kompanije bolji ili lošiji od drugih. Možda i važnije, oni ne omogućuju objektivnu procjenu rizika poslovanja, ni vrijednosti kompanije, što je ključno za investitore.

Investitori esg

Photo credit: pch.vector

 

Nadalje, ni jedan od postojećih sustava ocjenjivanja nije do sada pronašao zadovoljavajući način mjerenja  socijalnih učinaka poduzeća. Naime, načela dobrog upravljanja relativno su dobro definirana i oko njih postoji relativno jasan koncensus. Slično vrijedi i za industrijske standarde i najbolje prakse povezane s okolišem. Oko učinka poslovanja na društvo i na postizanje društvenih ciljeva postoji daleko manje suglasje, i u odnosu na predmet mjerenja i na ciljne vrijednosti.

Zbog ovih problema, na Konferenciji UN-a o klimatskim promjenama (COP26, 2021) osnovan je Međunarodni odbor za standarde održivosti (International Sustainability Standards Board), koji ima zadaću razviti sveobuhvatni sustav temeljnih pokazatelja, koji su namijenjeni tržištima kapitala. Konzultacije o prva dva predložena standarda su upravo u tijeku.

Europska unija je već 2013. započela s uvođenjem obveza izvještavanja o ne-financijskim učincima poslovanja, koja se u početku odnosila na samo 11.000 poduzeća u EU: na velike kompanije izlistane na burzi, na banke i osiguravajuća društva, te na poduzeća koja su nacionalne vlade proglasile onima od javnog interesa. Komisija je 2021. godine usvojila prijedlog Direktive o korporativnom izvještavanju o održivosti, koja će proširiti ovu obvezu na sve velike kompanije u EU, pa i na mala i srednja poduzeća kojima se trguje na burzi. Ovaj regulatorni prijedlog popraćen je i razvojem standarda za izvještavanje, te sustavom praćenja i ocjenjivanja.

investitori zaposlenici mamforce  napredak

Photo credit: esgenterprise.com

U povodu rasprave o ovom pitanju na ovogodišnjem sastanku Svjetskog ekonomskog foruma, Michael Froman, potpredsjednik Mastercard-a i predsjednik za strateški razvoj kompanije je rekao:

„Ako želimo potaknuti kompanije da uključe cilj pozitivnog učinka na društvo u svoju poslovnu strategiju, moramo razviti metriku koja će to i odražavati.

To nije lako. Teško je uspoređivati što jedna kompanija radi da bi povećala financijsku uključenost s onim što neka druga kompanija radi da bi unaprijedila obrazovanje. Ipak, upravo je to ona vrsta obveza koje želimo da kompanije preuzmu. Da bismo pronašli pravu mjeru za to, trebat će nam suradnja kompanija, računovodstvenih tvrtki, investitora i regulatora.

Dok radimo na tome, treba imati na umu da postoji jedan korak kojeg svi možemo učiniti da bismo ugradili ciljeve održivosti u samo središte našeg poslovanja i kulture – a to uključuje način na koji poslujemo, što mjerimo, i kako nagrađujemo zaposlene“[2].

Osim privlačenja investitora, čitav niz poslovnih ciljeva se postiže odgovornim poslovanjem u skladu s načelima održivosti. Pritom je osobito važno mjeriti učinke. Daniel Schmid [3] iz SAP-a smatra da je važno dokumentirati financijske učinke ne-financijskih indikatora, jer to „omogućava upravi da se usredotoči na ključna područja utjecaja koje kompanija ima, i na koje treba djelovati“.

Pexels

Photo credit: fauxels

 

Nacrt spomenutih EU Standarda izvještavanja o održivosti (ESRS) [4] nalazit će se u procesu savjetovanja sa zainteresiranom javnošću do kolovoza 2022., a počet će se primjenjivati u razdoblju od 2024-2026. godine. Standardi sadrže popis informacija koje će kompanije biti obavezne objavljivati u tri glavna područja: okoliš, društveni utjecaj, te korporativno upravljanje. Direktiva na koju se naslanjaju predviđa i obaveznu nezavisnu provjeru točnosti i potpunosti podataka o kojima će poduzeća izvještavati.

Već je spomenuto da najviše problema treba očekivati u području društvenih pokazatelja utjecaja poduzeća. Poslovni će sektor morati usvojiti ili osigurati široki konceptualni aparat da bi kompetentno mogao ocjenjivati materijalnost svojih učinaka, a vanjski ocjenjivači će osim toga još morati pronaći metodologiju za provedbu vjerodostojnih nezavisnih provjera.

ESRS informacije koje se u ovom području prikupljaju od poduzeća organizira s obzirom na to na koje grupe ljudi se ostvaruje utjecaj: na vlastite zaposlenike (ESRS S1), na zaposlene u lancu vrijednosti (ECRS S2), na zajednice na koje poduzeće utječe (ESRS S3), te na krajnje korisnike/potrošače (ESRS S4).

Mjerenje, praćenje i upravljanje socijalnim učincima poslovanja provodi se već deset godina kroz certifikaciju za MAMFORCE standard u području rodne ravnopravnosti i well-being-a zaposlenih. Certifikacija omogućuje poslodavcima da mjere, uspoređuju i unapređuju svoje prakse i rezultate u području angažiranost i zadržavanja zaposlenih, prepoznavanje svrhe poslovanja, ravnopravnosti, uključivanja zaposlenih bez obzira na različitosti, jednakosti plaća, mogućnosti edukacije i razvoja i itd. Diana K. Dešković, utemeljiteljica ovog standarda, rekla je sljedeće: „Kroz niz indikatora koje pratimo našom sveobuhvatnom metodom, nakon deset godina prikupljanja podataka i mjerenja napretka imamo vrlo jasne pokazatelje pozitivnog utjecaja primjene afirmativnih socijalnih mjera na život zaposlenih i poslovanje. Kompanije koje surađuju s nama i aktivno rade na poboljšanju socijalnih indikatora su već sada spremne za ESG izvještavanje za socijalni i governance dio.“

 

Ukoliko i dalje imate pitanja o upravljanju socijalnim učincima poslovanja koji su vam potrebni za ostvarenje poslovnih ciljeva, tu smo za vas.

 

    Zanima nas:


     

    Literatura:

    1.Primjerice, sustavi sljedećih agencija: KLD, Sustainalytics, Moody’s ESG (Vigeo-Eiris), S&P Global (RobecoSAM), Refinitiv (Asset4) i MSCI, ali i različiti sustavi razvijeni u kontekstu održivog razvoja.

    2. https://www.weforum.org/agenda/2022/05/business-leaders-at-davos-how-to-deliver-esg-promises-sustainability-reporting-standards/?utm_source=sfmc&utm_medium=email&utm_campaign=2777615_Am22-AgendaDaily-23May2022-Final&utm_term=&emailType=Agenda%20Weekly

    3. Ibid.

    4.https://www.efrag.org/lab3?AspxAutoDetectCookieSupport=1