Ravnopravnost je bolja za sve

08.03.2019.

Ožujak je mjesec posvećen ženama, a pogotovo dani prije i nakon Međunarodnog dana žena koji je prvi put obilježen u Americi prije 110. godina, davne 1909. Malo po malo se inicijativa širila svijetom, u pojedinim zemljama je zabranjivana, dok je u drugima postala sastavni dio kulture koja je kasnije prepoznata kao režim koji se želi zaboraviti.

U Hrvatskoj smo ranije ovaj dan obilježavali i kao Majčin dan što gledajući iz današnje perspektive nekako ide uz poruke koje su se slale ženama toga doba – prvo ste majke. U novije vrijeme je Međunarodni dan žena koji je globalno prepoznat pod akronimom IWD počeo dobivati drugačije obličje i upravo ovaj dan i mjesec se koristi da se glasno progovori o područjima na kojima je još potrebno raditi. No vratimo se malo unatrag. U okviru društveno-političkog uređenja u kojem smo ranije živjeli ravnopravnost se podrazumijevala. Međutim, ukoliko zagrebemo malo dublje bila je samo nominalna jer su žene uz rad, koji im je bio omogućen zahvaljujući dobroj infrastrukturi vrtića i radnom vremenu prilagođenom obitelji, snosile gotovo kompletnu odgovornost za kućanstvo, skrb o djeci i starijima.

 

Nekoliko desetljeća kasnije situacija nije puno bolja. Još uvijek se smatra da se ravnopravnost podrazumijeva, žene snose veći dio obiteljskih i kućanskih obaveza (oko 85%[1]), te rade na manje plaćenim poslovima, a za iste poslove često dobivaju manju plaću od muškaraca.

 

Deloitte je u suradnji s HUP-om proveo istraživanje o položaju žena u hrvatskom poslovnom okruženju i među rezultatima se ističe da žene ulažu više napora da bi bile na istoj poziciji kao muškarci, jednake reakcije, npr. povišeni ton, se drugačije percipiraju kod žena nego kod muškaraca, i često ih se doživljava kao manje sposobnima od muškaraca. Da ovakvi podaci ne odgovaraju stvarnoj slici dovoljno govori da kroz cijelo obrazovanje imaju bolje ocjene te su ukupno obrazovanije (60 u odnosu na 40 posto diploma), ali ipak vrlo mali broj žena zauzima najodgovornije gospodarske i političke pozicije (oko 20 % članica i predsjednica uprava u privatnom sektoru , 5 % u tvrtkama u državnom vlasništvu, 12 % zastupnica, 20 % ministrica).


Na Zagrebačkoj burzi sam danas u okviru Ring te Bell for Gender Equality događaja kojim se simbolično u brojnim državama svijeta skreće pozornost na važnu ulogu poslovnog sektora u unaprijeđenja ravnopravnosti spolova, saznala da u je u zdravstvu zaposleno 62 % liječnica, ali da je od 55 ravnatelja bolnica samo 8 žena,  odnosno samo 14,5 %. Ukoliko ujedno znamo da smo to uspješniji što smo različitiji, vjerujem da imamo dovoljno podataka koji ukazuju na potrebu za promjenom.  Moramo se ozbiljno zamisliti i početi raditi na rješenjima koja često nisu brzopotezna jer zahtijevaju promjenu stavova, smanjenje i otklanjanje stereotipa i time povezanih nesvjesnih pristranosti.


Puno je posla pred nama i nije nam dovoljan samo jedan dan u godini za aktivno razmišljanje o toj važnoj temi, ali je važan dan da se podsjetimo koliko je važna tema i što je potrebno mijenjati.

 

Kroz MAMFORCE se bavimo dominantno radnim okruženjima u kojima je potrebna prilagodba u sustavima upravljanja ljudima u svim područjima – u selekciji, razvoju, planiranju karijere, napredovanju. Puno je prepreka na koje žene nailaze već u tom dijelu koji se gradi s ciljem transparentnost i objektivnosti, ali na kraju to često nije. Suočavanje s podacima je prvi krug osvještavanja, nakon čega slijedi ozbiljan rad da se odnosi, a time i statistike promijene. Kultura organizacije je sljedeći kamen poticaja ili spoticaja, a dobar prikaz što to znači biti žena u dominantno muškom okruženju se može vidjeti u animiranom filmu koji je ovih dana pustio Pixar.


Purl, žensko klupko vune dolazi na novo radno mjesto u financijsku kompaniju B.R.O. gdje je automatski isključena, ignorirana na sastancima, isključena iz grupnih aktivnosti i ismijana. Prilagođava se i mijenja kako bi ju prihvatili, ali to ima i svoje posljedice. Priča ima sretan kraj jer različitost donosi međusobnu podršku, bolje radno okruženje, poslovni uspjeh te veći osjećaj zadovoljstva i sreće. Malo je ekstreman prikaz, ali odličan putokaz ženama kako trebaju u radnom okruženju ostati autentične, a ne si dozvoliti tzv. leadership cloning jer i tu brojna istraživanja pokazuju kako je za uspješno poslovanje potrebno i ženskog načina vodstva koje je usmjereno na suradnju, podršku, razvoj ljudi.


Osim toga trebamo si pružiti međusobnu podršku jer zajedno rastemo. Dokazano je da je 3 čaroban broj, kao što je istaknula Ivana Gažić, CEO Zagrebačke burze, a sličnu poruku je poslao i CEO IKEA za Jugoistočnu Europu Stefan Vanoverbeke na konferenciji Ravnopravnost je bolja za sve parafrazirajući staru afričku poslovicu „Ako želite ići brzo, idite sami, ako želite doći daleko idite zajedno.“, objašnjavajući razloge zašto su potaknuli osnivanje saveza za rodnu ravnopravnost na radnom mjestu.

 

Nadam se da su vas događanja ovih dana potaknula na razmišljanje što možete promijeniti kod sebe i u svojoj okolini – poslovnoj i privatnoj te da ćemo se do sljedećeg Međunarodnog dana žena moći pohvaliti s pomacima, koji se događaju i sada, samo se svaka promjena događa polako i u jednom trenutku postane vidljiva.

 

Svim ženama koje želim sretan Međunarodni dan žena, a muškarcima da se sjete svih važnih žena u svom životu.

 

Diana K. Dešković, CEO, MAMFORCE



[1] istraživanja u Hrvatskoj pokazuju raspone od 75-88 posto, ovisno o vrsti poslova

Komentari

Trenutno nema komentara