Predstavljeni novi nosioci MAMFORCE standarda - JANAF d.d., prva tvrtka u pretežito državnom vlasništvu i Lidl Hrvatska, prva trgovačka tvrtka

Obje tvrtke su dosadašnjim praksama pokazale odgovoran odnos prema svojim zaposlenicima, a u sljedećih godinu dana planiraju dodatno poboljšati postojeće uvjete rada kako bi olakšale usklađenje privatnih i poslovnih obaveza zaposlenim roditeljima, a posebno zaposlenim majkama koje još uvijek snose najveći dio obiteljskih obaveza koje se klasificiraju kao dodatni neplaćeni rad.

Zagreb, 29. prosinca 2016. - Predsjednica Instituta Zaposlena mama mr.sc Dijana Dešković predstavila je trendove na području utjecaja tzv. neplaćenog rada na nemogućnost usklađenja privatnog i poslovnog života i istaknula: „Podaci jasno pokazuju da žene još uvijek posvećuju značajno više vremena obiteljskim obavezama i kućanskim poslovima kroz tzv. neplaćeno radno vrijeme što neminovno vodi smanjenim stopama fertiliteta jer se žene žele realizirati i u profesionalnoj domeni. Odgovorni poslodavci su toga svjesni jer ne žele izgubiti 50 posto talenata koji dolaze iz ženske polovice populacije te uvode niz mjera kojima se olakšava usklađenje privatnih i poslovnih obaveza zaposlenim roditeljima. Današnja dodjela MAMFORCE© standarda Lidlu pokazuje da je i u sektoru maloprodaje koji je prema istraživanjima najnezahvalniji za žene i obitelj moguće biti odgovoran poslodavac koji osigurava sigurno radno mjesto, bezbrižan rodiljni i roditeljski dopust i organizaciju posla koja osigurava odgovorno roditeljstvo“.
Diljem svijeta žene prosječno provode svaki dan između 3 do 6 sati u nekom obliku neplaćenog rada, dok muškarci u istim aktivnostima provode između pola sata i 2 sata, što znači da se razlika u utrošenom vremenu kreće od 2 do 10 puta više za žene u odnosu na muškarce. Prema podacima iz država u našem okruženju, u Austriji i Italiji žene rade oko 200 posto više nego muškarci (to je i postotni prosjek zemalja OEC-a), dok je u Sloveniji to 72 posto više. Prosjek neplaćenog rada žena za zemlje OECD-a je 136 sati više rada mjesečno, što je oko 4,5 sata dnevno. Muškarci u prosjeku na neplaćeni rad utroše 69 sati mjesečno. Ukupno to iznosi 205 sati neplaćenog rada mjesečno.
Razmatrajući te sate kao potencijalno plaćeni rad, uz redovno radno vrijeme (prosječni broj je 176 sati mjesečno) to je dodatnih 77 posto uobičajenog radnog vremena žena i 39 posto radnog vremena muškaraca.
Ako uzmemo u obzir da je prosječna neto plaća u Hrvatskoj oko 5600 kn neto, to je za žene izgubljeni ili dodatni prihod od oko 4.300 kn mjesečno, a za muškarce 2.200 kn - ukupno za jednu obitelj iznosi oko 6.500 kn. Imajući to u vidu, ravnopravna raspodjela neplaćenog rada između muškaraca i žena nužna je za veću ekonomsku samostalnost, poboljšanje fertilitetate i opći rast BDP-a.

Cijelo izvješće dostupno je na linku:Žene neplaćeno rade dva puta više od muškaraca.pdf